Polazeći od nekih ranijih rekonstrukcija nastanka sociologije u kojima se isticala izmiješanost modernističkih i konzervativnih elemenata, pa čak i dominantnija prisutnost potonjih, u članku se argumentira u prilog tezi da… Click to show full abstract
Polazeći od nekih ranijih rekonstrukcija nastanka sociologije u kojima se isticala izmiješanost modernističkih i konzervativnih elemenata, pa čak i dominantnija prisutnost potonjih, u članku se argumentira u prilog tezi da je sociologija bitno modernistički utemeljena. Pri tome je osobito istaknuto kako je navodna bliskost rane sociologije s tezom konzervativaca o prvenstvu društva nad pojedincem dovedena u kontekst nastojanja da se novouspostavljena znanost o društvu i svojim predmetom proučavanja omeđi u odnosu na ostale društvene znanosti, a ne kako bi se suprotstavilo modernističkoj vrijednosti individualizma. Prisutnost nekih elemenata ideologija moderne – liberalizma, konzervativizma i socijalizma – u većoj ili manjoj mjeri prepoznaje se i u djelima istaknutih protagonista klasičnog razdoblja sociologije, ali je njihova osnovna intencija da izbjegnu spekulaciju i moraliziranje, te da primjenom vlastitih znanstvenih metoda pristupe svom predmetu izučavanja, društvu i društvenim promjenama. Osim znanstvenosti sociologija je moderna znanost i zbog toga što razvoj društva vidi u okviru temeljnih dimenzija promjena iniciranih političkom i industrijskom revolucijom, dakle, daljnjim napretkom znanosti, industrije i političke demokracije.
               
Click one of the above tabs to view related content.